U Mostaru razgovarano o Hercegovini - nekad i sad, uz predstavljanje knjiga

Datum obavijesti: 13.06.2023

U programu su sudjelovali: prof.dr.sc. Husnija Kamberović, prof.dr.sc. Dijana Pinjuh, doc.dr.sc. Anđelko Vlašić i dr.sc. Fazileta Hafizović te moderator Goran Karanović, uz Vahidu Krekić (FMON). U glazbenom dijelu programa nastupio je Leo Landika, pijanist. 

Knjiga "Tragom Evlije Čelebija kroz Hercegovački sandžak" nastala je u koautorstvu prof.dr.sc. Dijane Pinjuh s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te doc.dr.sc. Anđelka Vlašića s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeka, a Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti je podržalo istraživanje koje je prethodilo knjizi.

„Knjiga opisuje putovanje osmanskog putopisca Evlije Čelebija koji je 1664. godine prolazio kroz Hercegovački sandžak i pri tome ostavio zanimljive zabilješke o stanovništvu, gradovima, objektima u to vrijeme, a mi kroz našu knjigu donosimo podatke u kakvom su stanju ti objekti danas. Neki su potpuno nestali, neki su obnovljeni i služe svojoj svrsi, a drugi su prenamijenjeni u druge svrhe“, rekla je Pinjuh.

Po njezinim riječima, ti povijesni spisi su veoma važni jer donose razne podatke o objektima koji su kroz povijest uništavani ili ih je nagrizao zub vremena.

„Oni su važni jer nam kroz jednu drugu percepciju daju sliku Hercegovine iz očiju jednoga osmanskog putopisca“, kazala ja koautorica knjige.

Anđelko Vlašić je povukao paralele s današnjim vremenom, posebno se osvrnuvši na turistički potencijal kojega ova knjiga može oživjeti.

„Kolegica i ja se znamo dugo vremena, a ona je predložila da napišemo ovu knjigu. Mi smo taj osmanski rukopis analizirali, preveli ga i usporedili taj put kroz Hercegovinu koji je prošao tada sa stanjem danas i to je bit knjige. Ta tema se može primijeniti u turističke svrhe jer mnoga mjesta od tada su sačuvana i služe izvornoj svrsi“, izjavio je Vlašić.

Dodao je kako se Evliju Čelebiju može smatrati turistom, jer je mnoge stvari opisao kako bi to današnji turist učinio:

„Neke mu se stvari čine divnim, neke je on uljepšao za druge ljude koji će doći, jer je on zapravo pisao i za svoju publiku u Istanbulu, koji su isto kao i on voljeli čuti nešto novo“.

Recenzentica knjige Fazileta Hafizović ustvrdila je kako knjiga "Tragom Evlije Čelebija kroz Hercegovački sandžak" predstavlja veliki doprinos historiografiji Hercegovine i baca novo svjetlo na pojedine situacije i događaje.

„Svi dosadašnji prijevodi su bili selektivni, a kolege Pinjuh i Vlašić su imali velik posao i kroz prijevod čitavog djela i kroz obilazak tih mjesta danas. Vjerujem da će ovo djelo biti zanimljivo i istraživačima i običnom čitatelju“, zaključila je.

Ovom prigodom predstavljeno je i bh. izdanje knjige "Hercegovina: geografska, histrorijska i statistička studija", autora Jean-Baptiste Evariste Charles Pricot de Sainte Marie.

Sainte Marie je obnašao dužnost francuskog konzula u Mostaru u razdoblju od 1870. do 1873. godine i njegova studija jedno je od prvih znanstvenih djela o (Bosni i) Hercegovini, utemeljeno na onovremenim principima i metodologiji zapadne provijencije.

Naime, nakon višegodišnjeg istraživanja ovaj francuski diplomat napisao je rad o Hercegovini, koji je objavljen u Parizu 1875. godine, a nakon što je, posredstvom NUB-a BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke došlo u posjed elektronske verzije, odlučeno je da se pristupi njegovom prijevodu, a za što je zaslužna prevoditeljica Almira Drino. 

Tako je ova vrijedna i istraživački utemeljena publikacija, nakon gotovo 150 godina od pariškog, dobila i svoje bosanskohercegovačko izdanja, i to u prijevodu, ali i u izvornom obliku (reprint originalnog izdanja). 

Kako je naglašeno, Sainte-Mariejevo djelo, bez obzira na neke netačne, nejasne ili u međuvremenu opovrgnute tvrdnje, donosi niz do sada nepoznatih podataka i informacija iz prošlosti ovih prostora. Očekivati je da će one biti predmet naučne provjere i daljih istraživanja u okviru različitih histroijskih disciplina. 

Također, kada je u pitanju reprint i prevod originalnog izdanja, priređivači se nisu mogli, a niti je to bio njihov zadatak, upuštati u bilo kakve komentare. 

Stoga je ovo djelo, u njegovom izvornom obliku, u potpunosti prepušteno sudu i ocjeni čitalačke publike i naučne javnosti.

(Tekst i foto: Fena – Tomislav Glamuzina, FMON)

Galerija