U Mostaru održan Okrugli stol o arheološkom nasljeđu Hercegovine

Datum obavijesti: 26.10.2022

„Namjera nam je ovim skupom skrenuti pažnju na bogatstvo, ali i raznolikost kulturno-historijskog naslijeđa naših prostora. Naime, prostor Hercegovine je u domaćoj i međunarodnoj naučnoj javnosti odavno poznat po neprocjenjivo vrijednim arheološkim nalazima iz različitih perioda ljudske historije. No, isto tako, potrebno je nauci i struci otvoriti put da pokušaju doći do odgovora na mnoštvo pitanja koja, za sada, u mnogim slučajevima imaju uporište samo na teorijama, Dakle, potrebno je omogućiti njihovu daljnju stručnu i naučnu obradu te prezentaciju u javnosti, ali i nastavak sistematskih arheoloških istraživanja ovog područja te korištenje rezultata u kulturne, obrazovne i naučne svrhe“, istaknuo je ovom prilikom mr.sc. Jasmin Branković, pomoćnik ministra za nauku i tehnologije. 

Podsjetio je da Ministarstvo za oblast nauke i istraživanja izdvaja značajna sredstva, od čega i za projekte u oblasti arheologije i arheoloških istraživanja u Federaciji BiH. Podrška je dodjeljivana visokoškolskim i naučnim ustanovama, ali i za individualni izdavačko-publicistički rad istraživača u području arheologije. Posebno je važno da su u istraživačkim i naučnim projektima sudjelovali i studenti, što je izuzetno vrijedno zbog njihove konkretne terenske prakse te daljnjeg stručnog i naučnog usavršavanja. 

Inače, na skupu su sudjelovali predstavnici Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te muzejskih ustanova na području Hercegovine. 

Doc.dr.sc. Tino Tomas predstavio je brojne istraživačke aktivnosti Studija Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji je ujedno i prva i najstarija institucija te vrste u zemlji, naglasivši važnost struke, ne samo u istraživanju, nego i u zaštiti, očuvanju i valorizaciji kulturno-povijesne baštine određenog  promatranog prostora. 

Doc.dr.sc. Mirko Rašić, sa istoga studija te arheolog-djelatnik institucija Grada Ljubuškog izložio je osnove arheološke baštine ljubuškog kraja, osnivanje prvog Arheološkog muzeja u BiH te organizaciju brojnih arheoloških istraživanja.

„Posebno ističem postupke i vrijednost novih intervencija na revitalizaciji najznačajnih nalazišta, rimskog vojnog logora na Gračinama te tvrđave Herceg Stjepana Kosače, odnosno konzervatsko-restauratoske zahvate, različite istraživačke kampanje i druge infrastrukturalne aktivnosti koje donose nove vrijednosti“, izjavio je Rašić. 

Ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno Dražena Džeko približila je arheološka istraživanja na Livanjskome polju u organizaciji toga muzeja i galerije, ali i arheološka istraživanja koja je prije osnutka muzeja organizirao fra Bono Vrdoljak, pasionirani arheolog i osnivač Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica - Livno.

„Arheološka istraživanja na Rešetarici, Groblju sv. Ive, Lištanima, Lipi, Rapovinama, Prispu i njihovi bogati nalazi pokazuju kontinuitet života na Livanjskome polju od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. Bogati nalazi s ovih lokaliteta, od delmatskih nalaza, preko antike, ranog kršćanstva pa do ostataka starohrvatskih crkava i prvog Franjevačkoga samostana u Livnu, danas su predstavljeni u stalnom arheološkom postavu Muzeja. Mnogi od njih su obrađeni i objavljeni u stučnim i znanstvenim radovima naše muzejske savjetnice Marije Marić Baković, koja vodi aktualno istraživanje Bistričkog grada - starog grada u Livnu“, navela je Džeko. 

U kratkim crtama predočen je i istorijat arheološke zbirke u Muzeju Hercegovine u Trebinju, od osnivanja muzeja 1952. godine, ali i formiranja prve arheološke zbirke koju je poslao Jovan Dučić iz Rima 1935. godine, te najznačajniji arheološki lokaliteti koji su istraživani od 1957. godine, pa sve do danas.

„S obzirom da je područje istočnog dijela Hercegovine bogato arheološkim lokalitetima od perioda praistorije, antike, posebno srednjeg veka, stepen istraženosti u odnosu na ukupan broj lokaliteta je još uvijek mali, posebno kada su u pitanju višegodišnja sistematska istraživanja. Od lokaliteta, posebno se ističu mnogobrojne nekropole stećaka, koje broje i po nekoliko stotina nagdrobnih spomenika, sa natpisima i ornamentima, od kojih su njih pet sa prostora istočne Hercegovine na UNESCO-voj listi“, istaknula je mr. Ivana Grujić, arheolog-kustos i direktorica Muzeja Hercegovine u Trebinju. 

Značaj očuvanja arheoloških zbirki muzeja naglasio je ovom prilikom mr. Edin Mulović, viši kustos, rukovodilac Odjela za arheologiju Muzeja Hercegovine Mostar.

„Arheološke zbirke muzeja najbolje prezentiraju daleku prošlost naše zemlje. Samim tim muzeji su prve institucije koje se moraju baviti očuvanjem materijalne i i pisane prošlosti te njenom stručnom prezentacijom“, naglasio je Mulović. 

Sudionici su zaključili da priča o arheologiji na tlu Hercegovine svjedoči o brojnim arheološkim lokalitetima i značajnim arheološkim nalazima koji potvrđuju bogatstvo i raznolikost kulturno-historijskog naslijeđa. Naglašena je i potreba podrške istraživačkim i naučno-popularnim projektima, koji bi se u pozitivnom smislu trebali odraziti na ukupni položaj i značaj arheologije ne samo u Hercegovini, nego i u cijeloj zemlji, te otvorili mogućnost mladim istraživačima za daljnje usavršavanje i sticanje novih znanja.

(Foto/Fena)

Galerija