Bh. lingvistički atlas predstavljen i u Mostaru

Datum obavijesti: 20/05/2022

Fonetski tom Bosanskohercegovačkog lingvističkog atlasa, u kojem je obrađena građa o 230 mjesnih govora u BiH, predstavljen je u četvrtak, 19.05.2022. godine, u Mostaru, u mostarskom Centru za kulturu. Autori ovog kapitalnog djela su Senahid Halilović, Mehmed Kardaš, Amela Ljevo-Ovčina i Emira Mešanović-Meša, dok su izdavači ove reprezentativne i temeljne lingvističke publikacije Slavističi komitet iz Sarajeva, Institut za jezik (UNSA) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti.

„Dugo smo radili na ovom djelu, a ono ima i svoju pretpovijest. Prije nego što smo u ruke uzeli obavezu da dođemo do ovog fonetskog toma, imali smo sreću da je u razdoblju od 1975. do 1986. godine tridesetak lingvista u 230 mjesta diljem BiH radilo na istraživanju“, rekao je akademik i lingvist te jedan od autora ovog djela Senahid Halilović.

Halilović je naglasio kako je ovo ujedno i najveće i „najskuplje” djelo u povijesti lingvistike u BiH te da se na njemu radilo oko pet godina kako bi se došlo do ovog fonetskog toma.

„U njemu je predstavljeno nekih desetak posto od sveukupne građe kojom raspolažemo. Pred nama je i izrada morfološkog toma i nadam se da ćemo za koju godinu imati drugi tom u nizu. Ovo su prekretnice u razvoju lingvistike, posebno dijalektologije, a BiH je ovim djelom dobila kapitalnu publikaciju koja je usporediva s modernim i sličnim izdanjima ove vrste u svijetu“, smatra akademik Halilović.

Dodao je i kako je ovaj posao zahtijevao visokokvalificirane suradnike koji mogu odgovoriti zadatku. Tako je na prijeratnom prikupljanju građe od 1975. do 1986. godine sudjelovalo 37 ispitivača u 230 izabranih mjesta.

„Tih 230 mjesta je pažljivo birano. Sto mjesta je nastanjeno Bošnjacima, 80 Srbima i 50 Hrvatima. Ona su izabrana za istraživanje kako bi imali približnu sliku kako stoje stvari u govorima širom BiH u svim dijalektima i poddijalektima“, kazao je Halilović, nadodavši da je djelo dostupno i u elektronskoj varijanti na stranicama Slavističkog komiteta.

Pomoćnik federalnog ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković rekao je kako mu je drago što je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti suizdavač i partner u realizaciji ovog djela.

„Riječ je o izuzetno važnom projektu, kako za ovu zemlju tako i za lingvističku nauku. Ako ćemo računati istraživanje koje mu je prethodilo, proces je trajao nekoliko desetljeća, a obrada rezultata nekoliko godina. Na različite načine ovo je kapitalan projekt kojega nemaju pojedine države u okruženju“, rekao je Branković.

O Atlasu su, osim autora, govorili Dijana Hadžizukić i Enisa Barjaktarević.

Galerija