U Sarajevu razgovarano o značaju nauke u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenata

Datum obavijesti: 09.06.2021.

U povodu izlaska iz štampe tematskog Zbornika radova, u Sarajevu je u srijedu, 09.06.2021. godine, upriličen Razgovor o temi „Značaj nauke/znanosti u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenata“.

Sudjelovali su: akademici Adila Pašalić-Kreso, Lamija Tanović i Rešid Hafizović, univerzitetski profesori i naučnici iz Sarajeva i Mostara Dženana Husremović, Lejla Kafedžić, Jasminka Hasić Telalović, Enisa Gološ, Andrej Gajić i Amina Seferagić, te Miljan Rupar, iz Ujedinjenog koledža svijeta Mostar i Žaneta Džumhur, iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Svi su oni, među ostalim, i autori tekstova u spomenutom Zborniku, a čiji su izdavači Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke/znanosti i NUB BiH.

Pomoćnik ministra za nauku i tehnologije Jasmin Branković podsjetio je da su svi radovi u Zborniku nastali u povodu Naučnog savjetovanja o značaju nauke u razvoju funkcionalnih znanja i vještina učenika i studenta koje je bilo planirano prošle godine, a otkazano zbog situacije izazvane pandemijom COVID-19.

„Aktivan doprinos akademske zajednice suštinskoj transformaciji obrazovnog sistema u BiH, oslobođen bilo kakvih dnevno-političkih i ideoloških predrasuda, bio je postavljen kao osnovni cilj planiranog naučnog skupa“, kazao je Branković te dodao da se, nakon njegovog otkazivanja, Ministarstvo odlučilo za objavu tematskog Zbornika radova, cijeneći značaj teme i uloženi trud autora. Također, kako je naveo, namjera je i potaknuti otvaranje dijaloga i razmjenu iskustava te omogućiti prezentiranje rezultata istraživanja i stavova vodećih stručnjaka iz područja društvenih, humanističkih, prirodnih i drugih naučnih disiplina u vezi sa ovom temom.

Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina smatra da će prezentirani radovi dati doprinos u reformi obrazovnog procesa na svim nivoima u BiH. Kao jedan od organizatora i suizdavača, Ovčina je istaknuo ulogu i odgovornost naučne i akademske zajednice u kreiranju kurikuluma za osnovno i srednje obrazovanje te stvaranju i implementaciji funkcionalno koncipiranih nastavnih planova i programa na visokoškolskom nivou.

Sudionici događaja saglasni su da naučno utemeljene promjene u obrazovnom sistemu na svim nivoima trebaju omogućiti da obrazovanje uspješno odgovori zahtjevima naučno-tehnološkog razvoja društva u 21. stoljeću. Također, od obrazovanja se očekuje da preuzme ključnu ulogu u transformaciji društva, a što bi trebalo rezultirati izgradnjom obrazovnih sistema koji kod učenika i studenata potiču razvoj funkcionalnih znanja i vještina.

Ovo se, kako je naglašeno, posebno odnosi na sposobnost primjene stečenih znanja u svakodnevnom životu, kritičko mišljenje, logično rješavanje problema, iznalaženje kreativnih i inovativnih rješenja za različite probleme i izazove, prikupljanje i analizu podataka, te otvorenost u saradnji i komunikaciji, odnosno sposobnost timskog rada.

Galerija