Datum obavijesti: 15/04/2015
Nepojmljivo je da dijete u 21. stoljeću nema pravo da se školuje pod istim uvjetima kao i njegovi vršnjaci, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost, kategorična je Elvira Dilberović, federalna ministrica obrazovanja i nauke u intervjuu za Vijesti.ba.
VIJESTI.BA: Stupili ste na dužnost nove ministrice obrazovanja i nauke FBiH. Kakvo stanje ste zatekli u Ministarstvu i šta će biti prioriteti u Vašem radu naredne četiri godine?
DILBEROVIĆ: Postoji nekoliko prioriteta, naprosto ne mogu izdvojiti koji bi bio vazniji, svi su znacajni. Posvećeni smo rješavanju segregacije i diskriminacije u obrazovanju, a tome je bio posvecen i gospodin Damir Masic. Svjesna sam prepreka, s obzirom na nadleznosti koje ima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, ali obrazovno-odgojne institucije ce, sigurna sam, svjesne pojave “dvije škole pod jednim krovom”, pokazati volju za saradnjom, kako bismo svim gradjanima pružili jednake uvjete na obrazovanje uz jačanje svijesti da trebamo živjeti jedni s drugima, ne jedni pored drugih.
Sljedeći prioritet je svakako stavljanje u daljnju procedure Zakona o principima obrazovanja odraslih, koji je Zastupnički dom odobrio, slijedi parlamentarna procedura kroz Dom naroda. To je, zbilja, neophodno radi usklađivanja obrazovanja i tržišta rada, ali I potpora za odrasle koji iz različitih razloga nisu stjecali obrazovanje. Riječ je o dosta zahtjevnom, dugoročnom procesu, koji mora biti održiv, stoga radimo na programu razvijanja mehanizama kojima bi se omogućila daljnja naobrazba svršenika, čije bi kompetencije zadovoljile potrebe tržišta rada.
VIJESTI.BA: U kojem smjeru planirate voditi reformske aktivnosti?
DILBEROVIĆ: Revidiranje udžbenika, uopće udžbenička politika u Federaciji, zatjeva rad stručnjaka iz različitih oblasti. Dosadašnja praksa, odnosno odredbe prema kojima su se recenzirali, vrednovali, i odobravali udžbenici, rezultirali su dosta metodološki loše urađenim udžbenicima, sadržajem koji ne potječe na izražavanje pojedinčeve kreativnosti, niti njegova razumijevanja za “druge”, “drugačije”, nacionalne manjine, marginalizirane grupe… Jasno je da su nastavni planovi i program polazišna osnova udžbeničkog sadržaja; dakle, treba reformirati nastavne planove i programe, pa koncepciju udženika. Međutim, ja želim naglasiti da to treba raditi tim stručnjaka, pedagoga, psihologa, nastavnika, metodičara, sociologa…U našem društvu se uporno zaobilaze stručnjaci, nažalost, cijena koja se zato plaća jeste previsoka.
VIJESTI.BA: Koliku prepreku za provođenje reformi predstavlja činjenica da kantoni imaju isključivu nadležnost u okviru obrazovanja, a Federalno ministarstvo samo koordinirajuću?
DILBEROVIĆ: Dobra obrazovna politika je zajednički cilj i Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke i kantonalnih ministarstava. Naprosto moramo biti svjesni da svi i profesionalno i moralno odgovaramo građanima za svoje postupke. Kantonalni ministri koji imaju takvu svijest, motivirani su postizanju općeg dobra, i oni će, prirodno, sarađivati s nama, a mi ćemo uvijek nastojati pružiti svu raspoloživu i stručnu i materijalnu podršku. Federalno ministarstvo je nazaobilazno u međunarodnoj saradnji, u subvencioniranju studentskih smještaja, udžbeničkoj politici, itd., što nam daje motiv da radimo bolje. Više, ne osvrćući se na poricanje “nadležnosti” .
VIJESTI.BA: Kako riješiti problem obrazovanja djece u Konjević - Polju?
DILBEROVIĆ: Školska godina 2014/2015. Za djecu iz Konjević Polja riješena je instruktivnom nastavom, koju su zajedno organizirali i finansirali FMNO i Vlada Federacije, a prostor i opremu za održavanje nastave obezbijedila je Islamska zajednica u BiH. Mislim da je to pitanje koje bi trebalo zabrinuti svakog gradjanina BiH, bez obzira da li živi u Federaciji ili u RS. Nepojmljivo je da dijete u 21. stoljeću nema pravo da se školuje pod istim uvjetima kao i njegovi vršnjaci, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Potrebno je intenzivirati dijalog s vlastima u RS, pozvati na odgovornost one koje ne poštuju državni okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju, Konvenciju o temeljnim ljudskim pravima, i niz konvencija u kojima se jasno navode prava djeteta.
VIJESTI.BA: Jedan od mnogobrojnih problema u bh. obrazovnom sistemu je fenomen "dvije škole pod jednim krovom". Postoji li spremnost da se ova praksa prekine?
DILBEROVIĆ: Mislim da sam u prvom pitanju dosta govorila o ovome.
VIJESTI.BA: Možete li nam iznijeti Vaš stav o privatnim i javnim školama u FBiH? Ko je u prednosti kada govorimo o kvalitetu obrazovanja?
DILBEROVIĆ: S obzirom da smo tranzitno društvo, i u sektoru obrazovanja našlo se pogodno tlo za brzo stjecanje ekonomskog profita nauštrb kvalitete obrazovanja. U tom smislu, nisam protiv privatnih škola ukoliko prođu stručnu, valjanu ocjenu svih pedagoških standarda i normativa, ali jesam protiv ukoliko se one otvaraju samo zato što imaju finansijsku mogućnost da zakupe ili izgrade lijep prostor, da opreme učionice i slično, što ustvari zamagljuje nastavno-odgojni proces. Trebalo bi napraviti ozbiljnu studiju o uspjehu svršenika i javnih i privatnih škola u njihovom obrazovanju na višoj razini, čime bi se jasno ukazalo koja je škola dala učeniku kompetencije i znanje koje mu je pomoglo da se dalje educira.
Razgovarala: Nevena Šarenac