U Mostaru počeo dvodnevni Naučni skup o hercegovački naučnicima i tradiciji istraživanja u Hercegovini

Datum obavijesti: 11/12/2015

Federalna ministrica obrazovanje i nauke dr.sc. Elvira Dilberović otvorila je danas, 11.12.2015. godine, u Mostaru, Naučni / znanstveni skup „Hercegovački naučnici / znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini“, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a u saradnji s visokoškolskim i naučnim ustanovama iz Mostara. Ovaj dvodnevni naučni skup održava se u sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića, naučnika i istraživača, pionira organizirane arhivske službe u Hercegovini, a u njegovom organiziranju sudjelovali su i: Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru, Arhiv HNK Mostar i Muzej Hercegovine Mostar.

U svom obraćanju, federalna ministrica obrazovanja i nauke dr.sc. Elvira Dilberović podsjetila je na upečatljiv rad i djelo profesora Hasandedića (1915. – 2003.), koji se istraživanjem prošlosti Mostara i Hercegovine, prvenstveno osmanskog perioda, bavio gotovo punih sedam decenija, a za to vrijeme je prikupio, dešifrirao, obradio i publicirao na stotine neprocjenjivo vrijednih historijskih izvora.

„Plodan period bavljenja istraživačkom i publicističkom djelatnošću prof. Hasandedića rezultirao je opusom od preko 400 bibliografskih jedinica, ali puno istraživačko i naučno afirmiranje doživljava dolaskom u Arhiv grada Mostara. Zaslužan je, između ostalog, i za formiranje izuzetno vrijedne Orijentalne zbirke Arhiva te stručne i naučne obrade njenih rukopisa i dokumenata. Njegova intelektualna ostavština pohranjena je u Muzeju Hercegovine i Arhivu HNK-a u Mostaru, a za svoj rad dobio je i čitav niz priznanja, među kojima i počasni doktorat Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru“, kazala je, između ostalog, ministrica Dilberović te naglasila da je profesor Hasandedić samo jedan u plejadi velikih umova koje je iznjedrila Hercegovina.

„Hercegovina je tokom historije imala puno ljudi koji su njegovali najuzvišenije naučne misli, umnih ljudi koji su proučvali, pisali i istraživali. Nauka i istraživanje su svoj institucionalni oblik dobili osnivanjem visokoškolskih i naučnih ustanova, čiji su rezultati našli praktičnu primjenu u različitim područjima društvenog i privrednog života. Stoga je i cilj Skupa dati doprinos istraživanju i valoriziranju ovog još uvijek nedovoljno osvijetljenog segmenta hercegovačke prošlosti, odnosno naglasiti važnost svih  hercegovačkih naučnika, kako za vrijeme u kojem su živjeli, tako i danas, jer je nauka univerzalna, a znanje vlasništvo cijelog čovječanstva“, navela je federalna ministrica obrazovanja i nauke, izrazivši nadu da će ovaj skup imati odjeka, posebno među mladima, kao dodatni motiv za njihove naučno-istraživačke aktivnosti, kao nezaobilaznog faktora u razvoju savremenog društva, njegovog napretka i blagostanja.

Inače, za ovaj Skup vladalo je veliko zanimanje, a Organizacijski odbor odabrao je 55 radova, podijeljenih u više tematskih cjelina: od arheologije, historiografije i arhivistike, preko etnomozikologije, književne i kulturne historije i filozofije, do orijentalistike, lingvistike, historijsko-pravnih tema te historije medicine.  Također, u sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića, sinoć je (10.12.2015.) predstavljena knjiga „Sidžil mostarskog kadije“, a sutra, 12.12.2015. godine, nakon što Skup završi s radom, bit će upriličena ceremonija proglašenja i dodjele nagrada učenicima srednjih škola s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona koji su sudjelovali na Nagradnom konkursu Arhiva HNK-a o kulturnom-historijskim temama.

Galerija