Obilježavanje 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića

Datum obavijesti: 19/10/2015

U znak sjećanja i zahvalnosti na upečatljiv rad i djelo profesora Hivzije Hasandedića (1915. – 2003.), danas, 19.10.2015. godine, na Gradskom groblju „Sutina“, cvijeće su položile delegacije Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Muzeja Hercegovine i Arhiva HNK-a te Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, čime je i službeno započeo Program obilježavanja 100. godišnjice rođenja ovog naučnika i istraživača, pionira organizirane arhivske službe u Hercegovini.

Profesor Hasandedić se istraživanjem prošlosti Mostara i Hercegovine, prvenstveno osmanskog perioda, bavio gotovo punih sedam decenija, a za to vrijeme je prikupio, dešifrirao, obradio i publicirao na stotine neprocjenjivo vrijednih historijskih izvora. Plodan period bavljenja istraživačkom i publicističkom djelatnošću rezultirao je opusom od preko 400 bibliografskih jedinica, ali puno istraživačko i naučno afirmiranje doživljava dolaskom u Arhiv grada Mostara. Svoju ogromnu energiju i znanje prof. Hasandedić usmjerio je ka prikupljanju dokumenata pisanih na orijentalnim jezicima, čime je mnoge spasio od sasvim izvjesnog nestajanja. Zaslužan je, između ostalog, i za formiranje izuzetno vrijedne Orijentalne zbirke Arhiva te stručne i naučne obrade njenih rukopisa i dokumenata. Njegova intelektualna ostavština pohranjena je u Muzeju Hercegovine i Arhivu HNK-a u Mostaru, a za svoj rad dobio je i čitav niz priznanja, među kojima i počasni doktorat mostarskog Univerziteta „Džemal Bijedić“.

U sklopu Programa obilježavanja 100. godišnjice rođenja profesora Hivzije Hasandedića, u Mostaru će biti održan i Naučni skup „Hercegovački naučnici i tradicija istraživanja u Hercegovini“, u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a u saradnji sa visokoškolskim i naučnim ustanovama iz Mostara.

Hercegovina je zemlja umnih ljudi i duge, višestoljetne tradicije istraživanja. Mustafa Ejubović, fra Anđeo Nuić, Joanikije Pamučina, fra Grgo Martić, Prokopije Čokorilo, fra Leo Petrović, Safvet-beg Bašagić, Luka Grđić-Bjelokosić, Mehmed Begović, Hivzija Hasandedić, Jefto Dedijer, Smail Balić, Vladimir Čorović, Hamdija Kapidžić, Todor Kruševac, Marko Šunjić, Muhsin Rizvić, Ahmed Aličić, Đorđe Pejanović, Isidor Papo, Ivan Zovko, Ljubo Mihić, Kasim Prohić, Pero Marijanović, Mustafa Ćatović, Svetozar Zimonjić, Hamid Dizdar, Pavao Anđelić, Arif Tanović, Asim Peco... samo su neki u plejadi velikih umova koje je iznjedrila Hercegovina.

Nauka i istraživanje su svoj institucionalni oblik dobili osnivanjem visokoškolskih i naučnih ustanova, dok su njihovi rezultati našli praktičnu primjenu u različitim područjima društvenog i privrednog života. U Mostaru i Hercegovini je poslije 1945. godine organiziran veliki broj naučnih konferencija, simpozija i savjetovanja, a hercegovačke naučne i visokoškolske ustanove su u ovom periodu publicirale mnoštvo značajnih naučnih monografija i periodičnih publikacija. Stoga je i cilj Skupa dati doprinos istraživanju i valorizaciji ovog još uvijek nedovoljno osvijetljenog segmenta hercegovačke prošlosti.

Naučni skup bit će održan 11-12.12.2015. godine, a rok za prijavu i dostavu sažetaka radova (na b/h/s i engleskom jeziku), s okvirnim pregledom korištene literature, je 2.11.2015. godine. Prijavni obrazac za sudjelovanje na Skupu, kao i upute autorima, objavljeni su na službenoj internet stranici Ministarstva: www.fmon.gov.ba .

Galerija