Predstavljena Baza sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini”

Datum obavijesti: 24. 11. 2025

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Udruženje “Zaboravljena djeca rata” i Memorijalni centar Srebrenica predstavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnik “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini”, alat za obrazovanje mladih i borbu protiv negiranja i relativiziranja presuda, te izgradnju mira i međusobnog razumijevanja.

Za potrebe kreiranja Baze, analizirano je više od 980 pravosnažnih sudskih presuda, uključujući odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Državnog suda i drugih sudova iz Bosne i Hercegovine, kao i regije, koje se odnose na ratne zločine počinjene u periodu 1992–1995.

Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) u Bosni i Hercegovini, kazala je da joj je drago što je UN imao priliku da podrži BIRN BiH u ovom revolucionarnom radu na podučavanju o historiji BiH koje je zasnovano na činjenicama.

“Moram reći da su mladi zaista presudni za utvrđivanje novog narativa o prošlosti, i našoj budućnosti. Novije istraživanje UN-a pokazuje da su mladi više pesimistični kada se radi o pitanju pomirenja između različitih zajednica, što još više potvrđuje važnost obrazovanja zasnovanog na činjenicama, kako bi mladi bili u mogućnosti da objektivno razumiju šta se sve dešavalo u prošlosti, tokom rata”, rekla je Spence.

Dodala je da generalni sekretar UN-a putem Fonda za izgradnju mira blisko sarađuje s BIRN-om na ovom programu i drago joj je što su nadleženi organi prihvatili ovaj program.

“Mi bismo željeli da sve obrazovne institucije u cijeloj državi prihvate i podrže ovaj program kako bi se obrazovanje zasnivalo na činjenicama”, zaključila je Spence.

Autorica Priručnika Melisa Forić Plasto je izjavila da prisustvuje važnom danu, kada će se, uz Bazu podataka, predstaviti Priručnik za nastavnike, kao ideja kako sav materijal iz Baze na najbolji način prezentirati u školskim programima, na nastavi historije, ali i u drugim predmetima.

“Napravljen je jedan niz aktivnosti, za svaku od regija koje se nalaze u samoj Bazi, koji tretira različite oblike zločina, ali iz perspektive koja šalje jednu univezalnu poruku koliko je rat pojava koja dehumanizira društvo i cijeli ljudski život i ima poruku mira da se to više nikad i nigdje ne ponovi”, navela je Forić Plasto.

Poseban aneks o genocidu u Priručniku predstavio je istraživač i jedan od autora Hikmet Karčić, koji je namijenjen svima koji žele opširnije izučavati ovu temu.

Forić Plasto je dodala da je ključno u korištenju Priručnika upotreba ličnih svjedočenja preživjelih kojima se dala ljudska perspektiva ratu koju često ne vidimo u udžbenicima i programima, jer je to uglavnom bilo predstavljeno statistički, dajući podatke o žrtvama bez da se čuo njihov glas.

Novinari Detektora su za potrebe Baze izradili videozapise prilagođene za prikazivanje mladima, gdje je posebna pažnja posvećena montaži, u kojoj nema scena neprilagođenih maloljetnicima.

Izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je istakao značaj prisustva nastavnika, predstavnika ministarstava obrazovanja i pedagoških zavoda na predstavljanju Baze, koja je sada, pored haških, dopunjena i domaćim i regionalnim presudama.

“Ovo je jedinstvena platforma koja nam omogućava da podučavamo historiju prema jedinstvenoj metodologiji za bilo koju od opština u BiH. I zaista nam daje određenu platformu da na jednak način pokušamo osmisliti na koji način se može raditi”, rekao je Džidić.

Zaključio je da ovo nije gotov materijal, nego otvaranje partnerskog procesa koji omogućava da krenemo na strukturiran način razgovarati o podučavanju historije, stoga je pozvao struku da se uključi i dalje skupa razvija materijale iz ove baze.

Hasan Hasanović iz Memorijalnog centra Srebrenica je naveo da je sanjao da ćemo doći do faze da pišemo edukativne sadržaje za djecu. Memorijalni centar je, kako je rekao, u zadnjih pet do šest godina učinio iskorak i napravio izložbe, naučnoistraživačke projekte i usmenu historiju koja služi u obrazovne svrhe.

“Stvorena je baza zajedno sa sudski utvrđenim činjenicama, da imamo ogroman ‘bazen’ informacija da podučavamo našu djecu i da se rade istraživanja”, naveo je Hasanović.

Haris Rovčanin i Džana Brkanić, urednici iz BIRN-a BiH, predstavili su Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH te kazali da je riječ o edukativnom resursu zasnovanom na sudski verificiranim činjenicama, s fokusom na utvrđene činjenice o ratnim događajima, a ne na počinioce.

Brkanić je navela da je u prikupljanju podataka i izradi Baze i Priručnika, pored oslanjanja na sudski provjerene činjenice, sprovedena višeslojna provjera i verifikacija od strane iskusnih istraživačkih novinara, pravnih eksperata i akademske zajednice. Autor Baze, Rovčanin je pojasnio da nisu sve analizirane presude dio Baze, jer u obzir nisu uzimane one u kojima nije zaključeno postojanje ratnih zločina.

Tokom panel-diskusije “Uloga obrazovnog sistema u procesu izgradnje mira”, Nadija Bandić, pomoćnica federalne ministrice obrazovanja i nauke, govorila je o svojim ličnim iskustvima u radu sa djecom i mladim ljudima u periodu 1992-1995. godina, kada je obrazovanje bilo čin otpora i očuvanja smisla u vremenu koje je bilo ispunjeno svakodnevnim stradanjima, glađu, strahom i gubicima. Pomoćnica Bandić je, pored ostalog, istakla neprocjenjivi značaj Baze sudski utvrđenih činjenica o ratu i Priručnika “Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini“, koji će značajno doprinijeti razvoju pravednijeg  obrazovanja i otvorenog dijaloga o prošlosti kao temelja trajnog mira, međusobnog razumijevanja i pomirenja. „Misija preživjelih je da djeci i mladim ljudima predoče istinu, bez kompromisa“, rekla je pomoćnica Bandić, naglašavajući da Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ima veoma važnu ulogu u procesu harmoniziranog pristupa izučavanju ove teme, koji se mora zasnivati na jedinstvenoj metodologiji, činjenicama i istini, te da će ovaj vrijedan edukativni alat distribuirati svim kantonima u Federaciji BiH, na nadležno postupanje. On predstavlja samo ideju od koje nastavnici mogu krenuti u kreiranju vlastitih modela časova i aktivnosti učenja, a koje mogu doprinijeti objektivnom pristupu, empatiji i poštovanju svih žrtava, te dati podršku u borbi protiv negiranja, relativiziranja i minimiziranja zločina koji su dio sudski utvrđenih činjenica.

U panelu su, pored pomoćnice Bandić, učestvovali i Senad Osmanović, šef Odjeljenja za obrazovanje Brčko distrikta, Azerina Muminović, viši saradnik za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika, stručnih saradnika Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo i Enisa Gološ, direktorica Pedagoškog zavoda Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Baza i Priručnik razvijeni su u okviru projekta „Izgradnja dugoročnog mira u Bosni i Hercegovini: Investiranje u budućnost“, koji uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenihnacija (PBF), zajedno provode BIRN BiH, Memorijalni centar Srebrenica i Udruženje Zaboravljena djeca rata.

Baza je potpuno bespatna i dostupna za korištenje na linku:  https://ratnizlocin.detektor.ba/

Galerija